Pametni telefoni, tableti, televizori i računala postali su dio svakodnevice većine obitelji. Mnogi roditelji koriste ekrane kako bi zabavili dijete tijekom vožnje, obroka ili kućanskih poslova. Iako tehnologija može imati svoje prednosti, sve više istraživanja upozorava na povezanost prekomjernog vremena pred ekranima i usporenog razvoja govora i jezika kod male djece.

Razvoj govora odvija se kroz komunikaciju s drugim ljudima. Dijete uči govor slušajući roditelje, promatrajući njihove izraze lica, pokrete usana i reakcije na vlastitu komunikaciju. Upravo su te svakodnevne interakcije temelj razvoja jezika.

Za razliku od komunikacije uživo, ekran ne može u potpunosti zamijeniti dvosmjernu komunikaciju. Dijete može gledati crtani film ili slušati pjesmice, ali pritom ne sudjeluje aktivno u razgovoru. Manje razgovora znači manje prilika za učenje novih riječi, rečenica i komunikacijskih vještina.

Posebno je važno ograničiti vrijeme pred ekranima kod djece mlađe od dvije godine. U toj dobi mozak se intenzivno razvija, a najviše koristi ima od igre, istraživanja okoline i komunikacije s odraslima. Stručnjaci preporučuju da djeca do druge godine života ne provode vrijeme pred ekranima, osim tijekom videopoziva s članovima obitelji.

Kod starije djece važno je voditi računa o količini i kvaliteti sadržaja. Edukativni sadržaji mogu biti korisni ako ih dijete prati zajedno s odraslom osobom koja komentira, postavlja pitanja i potiče razgovor. Takvo zajedničko gledanje značajno je korisnije od samostalnog korištenja uređaja.

Roditelji se često pitaju mogu li ekrani uzrokovati kašnjenje govora. Ekrani sami po sebi nisu jedini uzrok, ali prekomjerno korištenje može smanjiti vrijeme provedeno u razgovoru, igri i zajedničkim aktivnostima koje potiču razvoj jezika. Upravo zato stručnjaci naglašavaju važnost ravnoteže između tehnologije i stvarnih socijalnih interakcija.

Ako primjećujete da vaše dijete govori manje od vršnjaka, ima ograničen rječnik ili teško razumije govor, preporučljivo je potražiti savjet logopeda. Rana procjena može pomoći u prepoznavanju mogućih teškoća i pružanju odgovarajuće podrške.

Najvažnije što možete učiniti za razvoj govora svojeg djeteta nije kupnja edukativne aplikacije ili novog uređaja. To su zajednička igra, čitanje slikovnica, razgovor tijekom svakodnevnih aktivnosti i vrijeme provedeno zajedno. Upravo kroz takve trenutke djeca najviše uče.